 |
Dojenje
(why breast is best)
Urednica: Jadranka
Grokša Kardum (roditelj-edukator) (32 mjeseca "staza"
u dojenju)
Tisućama
godina žene su djecu hranile isključivo svojim mlijekom i tek je
posljednih nekoliko desetljeća ono zamjenjivano tzv. adaptiranim
mlijekom. Na svakoj kutiji adaptiranog mlijeka, proizvođač je dužan
prema Međunarodnoj konvenciji istaknuti da je "majčino mlijeko
idealna prehrana za dijete" jer adaptirana mlijeka ni približno
svojim sastavom ne mogu zamijeniti majčino mlijeko. Ona su tek kopije
bazirane na nekompletnom znanju o tome što je majčino mlijeko.
Adaptirana
mlijeka ne sadrže antitijela, žive stanice, enzime i hormone, a
sadrže puno više aluminija, mangana, kadmija i željeza no majčino
mlijeko, te značajno više bjelančevina. Bjelančevine i masti su
pak bitno različite od onih u majčinom mlijeku. To mlijeko se također
ne razlikuje od mlijeka na početku i na kraju hranjenja, ili prvog,
sedmog ili tridesetog dana dojenja ili od žene do žene. Vaše je
mlijeko, naprotiv, napravljeno tako da odgovara potrebama vašeg
djeteta.
Majčino
mlijeko se mijenja iz dana u dan i od podoja do podoja. Prvo mlijeko,
kolostrum, traje prvih nekoliko dana nakon poroda, zatim dolazi
tzv. prelazno mlijeko i na kraju zrelo mlijeko. Tijekom jednog podoja
majčino mlijeko također se mijenja od predmlijeka na početku, koje
je vodenastije, pa nakon tzv. refleksa otpuštanja (let down reflex)
do punijeg, masnijeg mlijeka i izgleda kao da beba ima puni obrok,
od predjela do glavnog jela.
Za
optimalno zdravlje vaše bebe morali biste dojiti šest mjeseci isključivo,
preporučuju danas pedijatri jer do šestog mjeseca imunitet djeteta
uopće nije razvijen, a uz dohranu dojenje bi trebalo nastaviti do
godine dana ili prema preporukama UNICEF-a i Svjetske zdravstvene
organizacije do dvije godine djetetovog života, pa i dalje, ukoliko
majka ima mlijeka i dijete pokazuje interes.
U Hrvatskoj
do šestog mjeseca dojeno je samo 25% djece ili prema podacima UNICEF-a,
majke u Hrvatskoj u prosjeku doje samo 3,45 mjeseca.
|
 |