DRUGA PRILIKA
udruga za zaštitu napuštenih životinja
Tekst pripremili: članovi udruge "Druga prilika"

Udruga DRUGA PRILIKA
upisana je dana 2. siječnja 2001. godine u Registar udruga pod brojem 21001942 pri Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba

(Rješenje KLASA: UP/I-230-02/00-01/181,
URBROJ: 251-02-02-01-2).

Puni naziv udruge:  DRUGA PRILIKA udruga za zaštitu životinja
Skraćeni naziv:      DRUGA PRILIKA
Sjedište:              Zagreb, Siget 8
Žiro račun:           30105-678-124026
Udrugu zastupaju:  Nino Šoštarić, predsjednik
                          Ana Horvat, dopredsjednica i voditeljica Akcije                           SPASIMO PSE IZ ŠINTERAJA
                          Suzana Bahlen, tajnica.

Kontakt telefon:     01/20 69 752 Diana
                           - telefon za udomljavanje pasa Akcije

Udruga djeluje na području grada Zagreba i nema vlastiti prostor za rad. Telefon i telefaks koristimo iz usluge.

Akcija SPASIMO PSE IZ ŠINTERAJA koncem 2000. izdvojila se iz Zagrebačkog društva za zaštitu životinja i od početka 2001. godine djeluje pod okriljem DRUGE PRILIKE. Dakle, iako je udruga tek nedavno osnovana, može se pohvaliti više nego zapaženim četverogodišnjim rezultatima aktivista Akcije, koji su ujedno i osnivači udruge.

Program rada Udruge zasniva se na članku 7. i 8. Statuta:
Udruga je osnovana u cilju sprječavanja ubijanja, zlostavljanja, napuštanja i na druge načine nehumanog postupanja sa životinjama za društvo (kućnim ljubimcima), kao i djelovanja na svijest građana i djece o potrebi poštovanja prava na dostojan život životinja.

Također, cilj Udruge je izmjena i dopuna neodgovarajućih odredbi pozitivnih propisa kojima se regulira zaštita (dobrobit) i držanje životinja, i to: Zakona o dobrobiti životinja (Narodne novine br. 19 od 25. veljače 1999. godine) i Odluke o držanju životinja za društvo i životinja opasnih za život ljudi i postupanju s njima grada Zagreba
(Službeni glasnik grada Zagreba br. 9 od 26. svibnja 2000.).

Djelatnosti Udruge su: zaštita napuštenih životinja u gradu, a osobito spašavanje od usmrćenja i zlostavljanja napuštenih i izgubljenih pasa i mačaka uhvaćenih u zagrebačkom šinteraju (Veterinarsko higijenskom servisu) putem Akcije "Spasimo pse iz šinteraja" i onih smještenih u Gradsko sklonište.

Udruga djeluje na građane, a osobito na mlade, u smislu zoozaštitnog prosvjećivanja (organiziranjem predavanja, tribina, izdavanjem brošura, letaka, biltena, majica i bedževa, raspisivanjem likovnih i književnih dječjih natječaja na temu zaštite prava životinja, uputa putem medija o neophodnosti sterilizacije životinja za društvo, njihovog redovitog cijepljenja protiv zaraznih bolesti, etološki ispravnog držanja pojedinih vrsta, te o zakonskim obvezama i mogućnostima zaštite životinja i slično).
Udruga surađuje sa građanima i s namjerom ukazivanja u javnosti na konkretne slučajeve zlostavljanja životinja za društvo.

Akcija SPASIMO PSE IZ ŠINTERAJA

U skladu s pozitivnim propisima (Zakon o dobrobiti životinja NN br. 19 od 25.2.1999. i Odluka o držanju životinja za društvo i životinja opasnih za život ljudi i postupanju s njima, Službeni glasnik grada Zagreba br. 9 od 26.5.2000.) napuštene ili izgubljene pse koji lutaju gradom love šinteri - zaposlenici Veterinarsko higijenskog servisa (šinteraja) koji djeluje u sklopu Veterinarske stanice grada Zagreba. Način na koji se psi love (žičanim omčama) i uvjeti u kojima se životinje ondje drže 30 dana, (kavezi površine jednog kvadratnog metra koji se sa životinjama u kavezu peru šmrkovima hladne vode, gotovo bez hranjenja i bez ikakve veterinarske njege) čekajući i zdravi i mladi i stari i bolesni - smaknuće (ALI NE bezbolnu eutanaziju - jer to je za lutalice preskupo) KRAJNJE I NEPOTREBNO SU OKRUTNI. Ako vlasnik ili novi udomitelj ne dođe po psa u roku od 30 dana - ulovljene pse šinteri ubijaju. U šinteraju se psi - lutalice ubijaju na najokrutniji način i to bez obzira na to što se mahom radi o mladim i zdravim odnosno izlječivo bolesnim psima, i to samo zato jer ih je dotadašnji vlasnik odbacio. U šinteraju se usmrćuju i psi i mačke, odbačeni kućni ljubimci, koje dovode njihovi vlasnici iz raznih razloga, uglavnom suprotnih onima predviđenim u Zakonu o dobrobiti životinja.

Žalosna je činjenica da se gradske vlasti više brinu o hvatanju i istrebljenju napuštenih pasa i mačaka negoli o održavanju skloništa (azila) za njih i o edukaciji i prisiljavanju vlasnika životinja da se o njima staraju. Smatramo da je krajnje nerazumno usmjeravati državnu represiju protiv pasa i mačaka "lutalica" umjesto protiv neodgovornih ljudi koji ih napuštaju, zlostavljaju, ne cijepe, ne liječe i ne čuvaju.

Do početka Akcije "SPASIMO PSE IZ ŠINTERAJA", 15. srpnja 1997. godine, procjenjujemo da je od 1992. godine u tišini i nepotrebno pobijeno umlaćivanjem i vješanjem nekoliko tisuća napuštenih zagrebačkih pasa. Tvrdimo nepotrebno, jer je uz podršku medija i građana Zagreba i okolice spašeno od početka Akcije ponovnim udomljavanjem 1.868 napuštenih pasa. Voditeljica Akcije Ana Horvat uz pomoć nekoliko mladih suradnika, putem televizije, radija i dnevnog tiska poziva buduće udomitelje da dođu pred šinteraj svakog dana od 9 do 10 sati i izaberu novog ljubimca među psima koji se nalaze u šinterajskim kavezima. Na taj se način psima osigurava ŽIVOT.

"SPASIMO PSE IZ ŠINTERAJA" je prvi projekt-akcija zaštitara te vrste u Hrvatskoj. Ideja projekta je začeta tijekom pripremanja teksta nacrta Zakona o zaštiti životinja kojim se, kao i u svim civiliziranim zemljama, predviđa obveza financiranja izgradnje skloništa za napuštene i izgubljene životinje od strane gradova i općina i, eventualno, prethodno držanje takvih uhvaćenih životinja u veterinarsko-higijenskim servisima trideset dana, u etološki primjerenim uvjetima.

Akcija spašava UDOMLJENJEM, dakle PRONALAŽENJEM NOVOG VLASNIKA SVIM napuštenim psima iz šinteraja bez obzira na starost, pasminu i zdravstveno stanje. Iz šinteraja se psi vade i prije isteka roka od 30 dana u sljedećim slučajevima:
- skotne kujice, kujice sa štencima koji se ne mogu odvajati od mame dok ne počnu samostalno jesti, te štenci bez mame,
- ranjeni i bolesni psi koje prije udomljenja treba izliječiti, te od gladi iscrpljeni psi,
- stari i iscrpljeni psi koje u pravilu nitko ne želi udomiti.
Druga kategorija pasa koje vadimo iz šinteraja su psihički poremećeni psi (tjeskobni, prestrašeni, nesigurni). Njih nitko ne želi udomiti dok ih ne resocijaliziramo i osposobimo za život s novim vlasnikom.
Treća kategorija pasa koje vadimo iz šinteraja su psi kojima naizgled ništa ne nedostaje, međutim, u roku od 30 dana koliko se nalaze u kavezu nismo im uspjeli pronaći novi dom. Navedene kategorije pasa Akcija SPASIMO PSE IZ ŠINTERAJA prije isteka roka od 30 dana boravka u šinteraju vadi iz šinteraja i smještava ih u privatna prihvatilišta ili veterinarske ambulante koje imaju stacionar. Tu ih othranjujemo, liječimo, cijepimo i steriliziramo te oporavljamo kako bi bili sposobni za udomljenje. Na takvim mjestima stari psi spašeni iz šinteraja prožive svoj životni vijek do prirodne smrti. Prosječno Akcija svakog mjeseca iz šinteraja spasi tridesetak pasa, a trenutno se na čuvanju i liječenju o trošku Akcije nalazi 26 pasa. Psi spašeni iz šinteraja kojima, zbog njihovog stanja, nismo u mogućnosti naći udomitelja, nalaze se na tri lokacije.

SPASITE ŽIVOT NAPUŠTENOM PSU!!!

Pozivamo Vas da svakog radnog dana dođete u vremenu od 9 do 10 sati ispred šinteraja, Stara Peščenica 69 (iza Veterinarskog fakulteta u Heinzelovoj), gdje Vas očekuju volonteri Druge prilike koji će Vam pomoći da postanete vlasnikom jednom od napuštenih ili odlutalih četveronožaca.

Molimo Vas samo jedno:
morate biti apsolutno sigurni da želite nabaviti kućnog ljubimca ili čuvara Vašeg doma. Pas nije predmet koji ćete odbaciti nakon par mjeseci, već biće koje treba Vašu pažnju i ljubav do konca svog života!

Pružite im priliku i spasite ih od okrutne smrti!

klub tečajevi za trudnice planiranje obitelji trudnoća porod vježbanje novorođenče beba (dojenče) česta pitanja zanimljivosti literatura